Kardiološki pregled je pregled specijalista, kardiologa kojim se mogu otkriti bolesti srca i krvnih žila. Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, ali i u Hrvatskoj.

Preventivni kardiološki pregled je prvi korak u prepoznavanju i sprječavanju ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti poput infarkta i moždanog udara. U nastavku bloga saznajte zašto su važni redovni kardiološki pregledi, kada je vrijeme za prvi pregled te kako se pripremiti za prvi kardiološki pregled.

Kako izgleda kardiološki pregled?

Kardiološki sastoji se od anamneze, fizikalnog pregleda, snimanja EKG zapisa. Tijekom pregleda se indiciraju daljnje potrebne pretrage, ovisno o kliničkoj slici, simptomima, rizičnim faktorima.

Anamneza je razgovor tijekom kojeg kardiolog ispituje pacijenta podatke koji će mu pomoći u postavljanju točne dijagnoze. Tijekom uzimanja anamneze liječnik će obratiti pažnju na simptome bolesti srca. Primjer takvih simptoma su: zaduha, smanjeno podnošenje napora, oticanje nogu, bolovi u prsima i dr.

Također kroz anamnezu kardiolog otkriva brojne faktore rizika koji povećavaju šansu da obolite od bolesti srca i krvnih žila. Neki od tih rizičnih faktora su: pušenje, šećerna bolest, pretilost, povišenkolesterol u krvi i povijest srčanih bolesti u obitelji.

Nakon anamneze slijedi fizikalni pregled kojim će kardiolog znakove koji mogu upućivati na bolesti srca i krvnih žila. Već pri pogledu pacijenta liječnik može vidjeti otok nogu i proširene vene na vratu koje mogu ukazivati na slabiji rad srca.

Neizostavni dio pregleda je i auskultacija srca stetoskopom odnosno slušanje srčanih tonova i otkrivanje šumova na srcu ako postoje. Auskultiraju se i pluća s obzirom da srčano zatajivanje može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima, što se može čuti auskultacijom pluća. Auskultiraju se po potrebi i velike krvne žile vrata i prepona kako bi se otkrili šumovi koji mogu upućivati na različite patologije.

Obavezni dio pregleda je i mjerenje krvnog tlaka kako bi se pravovremeno dijagnosticirala arterijska hipertenzija te započelo adekvatno liječenje antihipertenzivima (lijekovima…). Vrijednosti više od 140/90 mmHg se smatraju povišenim arterijskim tlakom.

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda slijedi niz dijagnostičkih pretraga poput:

• EKG (elektrokardiogram)
• ultrazvuk srca
• ergometrija ili test opterećenja srca koji uključuje hod na traci ili vožnju sobnog bicikla
• holter EKG
• holter krvnog tlaka
• Laboratorijski nalazi kojima se određuju vrijednosti lipidograma (ukupni kolesterol, LDL i HDL kolesterol te trigliceridi), glukoze (šećera u krvi) te markeri srčanog zatajivanja (NTproBNP) ili ishemijske ozlijede srca (visokoselektivni troponin T ili I)

Pregled kardiologa pomaže u prepoznavanju bolesti srca i krvnih žila u ranoj fazi, što je ključno za uspješno liječenje.

Kada je vrijeme za prvi kardiološki pregled?

Preporučuje se da se svi pojedinci koji imaju navedene rizične faktore podvrgnu kardiološkom pregledu, bez obzira na dob, posebno ako se javljaju bilo kakve tegobe. Kontrole i učestalost pregleda određuju se individualno, prema preporukama kardiologa, te je važno pratiti zdravstveno stanje i prilagoditi terapiju kod kroničnih bolesnika. Kod ovih pacijenata, potrebno je spriječiti razvoj komplikacija putem redovitog praćenja i pravovremenih intervencija. Osobama starijim od 40 godina savjetuje se preventivni kardiološki pregled kao preporuka, a daljnje kontrole se određuju prema procjeni stručnjaka.

Tko sve treba ići na kardiološki pregled?

Pregled kardiologa trebao bi obaviti svatko tko osjeti simptome poput navedenih:

• zaduha (otežano disanje)
• smanjeno podnošenje napora
• bol u prsima
• oticanje nogu
• palpitacije (ubrzani ili nepravilni otkucaji srca)
• bol u gornjem dijelu trbuha ispod prsne kosti
• gubitak svijesti bez neurološkog uzroka
• vrtoglavica

Koje bolesti otkriva pregled kardiološki pregled?

Kardiološki pregled može postaviti sumnju te indicirati potrebnu dijagnostičku obradu kako bi se ispravno i pravovremeno dijagnosticirale najčešće bolesti srca i krvnih žila poput najčešće bolesti srca i krvnih žila poput:

• hipertenzije (povišeni krvni tlak)
• infarkt miokarda ili srčani udar (oštećenje srčanog mišića zbog začepljenja krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom)
• angina pektoris (bol u prsima koja se može javiti u naporu
• aritmije (poremećaji srčanog ritma)
• kongenitalne bolesti srca (prirođene srčane greške)
• kardiomiopatije (bolesti srčanog mišića)
• srčano zatajivanje

Otkrivanje ovih bolesti u ranoj fazi omogućava pravovremeno liječenje i smanjenje rizika od ozbiljnih komplikacija pa čak i nagle iznenadne smrti.

Zašto je povišen krvni tlak opasan?

Povišen krvni tlak često se naziva „tihi ubojica“ s obzirom da ljudi često nisu svjesni da je on povišen. Krvni tlak može rasti postupno ili naglo. Češće izaziva simptome kada dođe do naglog porasta međutim to je rijetka situacija. U pravilu krvni tlak raste postupno i otkriva se tek pri slučajnom mjerenju krvnog tlaka.

Dugotrajno povišen krvni tlak oštećuje krvne žile, srce, bubrege i mozak, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanog udara, moždanog udara i zatajivanja srca. Redoviti kardiološki pregledi pomažu u kontroli krvnog tlaka i smanjuju rizik za razvoj ovih bolesti.

Prevencija bolesti srca

Prevencija bolesti srca podrazumijeva skup mjera i aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se smanjio rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani udar, anginu pektoris, zatajivanje srca, i druge srčane probleme. Prevencija može biti primarna, sekundarna i tercijarna, ovisno o stadiju bolesti.

Cilj primarne prevencije je spriječiti razvoj srčanih bolesti kod osoba koje još nemaju simptome ili dijagnozu srčane bolesti. To uključuje:

• osiguravanje raznolike i zdrave prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima i niskim unosom soli i šećera
• redovita tjelesna aktivnost poput brzog hodanja i plivanja
• održavanje zdrave tjelesne težine
• prestanak pušenja ili smanjenje konzumacije alkohola
• kontrola krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi
• smanjenje stresa kroz tehnike opuštanja, poput meditacije ili joge

Sekundarna prevencija usmjerena je na osobe koje već imaju dijagnosticiranu srčanu bolest ili faktore rizika, s ciljem sprječavanja napredovanja bolesti i pojave komplikacija. To uključuje:

• uzimanje propisane terapije za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi
• redovite medicinske kontrole i praćenje zdravstvenog stanja

Cilj tercijarne prevencije je spriječiti daljnje komplikacije kod osoba koje su već doživjele srčani udar ili imaju ozbiljnu srčanu bolest. Ova prevencija uključuje intenzivnu medicinsku skrb, rehabilitaciju kako bi se poboljšala kvaliteta života i smanjio rizik od ponovljenih događaja.

Mogu li kardiološki pregledi spriječiti infarkt?

Kardiološki pregledi su tu kako bi vam pomogli u prevenciji infarkta i svih njegovih posljedica. Srčani udar ili infarkt teško je stanje koje unatoč dobroj organizaciji zdravstvenog tima i dalje ima veliku smrtnost. Prema podacima iz 2023., bolesti kardiovaskularnog sustava, koje uključuju infarkt miokarda, čine približno 40% svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Konkretna stopa smrtnosti od srčanog udara varira, ali je i dalje iznad prosjeka Europske unije, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem preventivnih mjera i rane intervencije.

Redoviti kardiološki pregledi, bolja kontrola faktora rizika te povećana edukacija o simptomima infarkta miokarda su ključni za smanjenje ove stope u budućnosti.

Stoga ne čekajte simptome – naručite se pozivom na broj +385 1 5005 970 ili putem maila: info@sinteza.hr i obavite svoj kardiološki pregled na vrijeme.