Logoped – Pregled i tretiranje jezično-govornih teškoća

Tko je logoped i koja je njegova uloga?

Logopedija je znanost koja se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnostikom i tretiranjem komunikacijsko-govorno-jezičnih teškoća. Logoped je samostalan stručnjak koji je osposobljen za djelovanje unutar logopedskih disciplina, odnosno procjenu, dijagnostiku i rehabilitaciju teškoća verbalne i neverbalne komunikacije.

Domena rada logopeda jesu:

afazije i druge neurološke teškoće jezika (dizartrija, apraksija)
jezične teškoće
artikulacijske teškoće
neurodegenerativne bolesti
teškoće glasa ili fonološke teškoće
komunikacijske teškoće
teškoće tečnosti govora
teškoće hranjenja i gutanja (disfagija, odnosno poteškoće pri gutanju hrane i tekućine)
teškoće pisanoga jezika (disleksija, disgrafija)
teškoće uzrokovane cerebralnom paralizom
oštećenja sluha

Logoped ima važnu ulogu i u radu s djecom s neurorazvojnim poremećajima – poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i poremećaji iz spektra autizma.

Što su jezično-govorne teškoće?

Govorne teškoće označavaju stanje u kojemu dijete ili odrasla osoba teško stvara ili oblikuje govorne zvukove. U to se ubrajaju: teškoće izgovora, glasovne teškoće, teškoće tečnosti govora.

Za razliku od njih, jezične teškoće odnose se na problem upotrebe ili razumijevanja govornoga i/ili pisanoga jezika. Prepoznaju se po, primjerice, siromašnom vokabularu, lošem razumijevanju tuđega govora, pogrešnoj upotrebi riječi u komunikaciji i dr. Jezične teškoće mogu biti razvojne (nastale u razdoblju usvajanja jezika) i stečene (nakon 3./4. godine života). Jezične teškoće prisutne od djetetova rođenja skupno se nazivaju posebne jezične teškoće.

Jezično-govorne teškoće skupni je termin obiju vrsta.

Kada dijete odvesti logopedu?

Potreba za odlaskom kod logopeda ovisi o tome odstupa li djetetova govorno-jezična i komunikacijska sposobnost od normalne, odnosno one njegovih vršnjaka.

Do godine dana starosti pokazatelji koji upućuju na to da bi valjalo zatražiti mišljenje logopeda jest izostanak:

kontakta očima ili odaziva na ime
reakcije na zvukove okoline
prve riječi (očekuje su između 9. i 14. mjeseca)
interesa za igru
odgovora na interakciju: razumijevanje gesta, uputa, jednostavnih riječi (do 1,5 godine starosti)

Dječji logoped potreban je ako dijete do 4. godine:

govori manje od vršnjaka (rijetko započinje i održava konverzaciju)
slabije razumije pitanja
ne upotrebljava geste
nerazgovjetno govori i proizvodi neartikulirane glasove
ne uspijeva sastavljati rečenice prema sintaktičkim i morfološkim pravilima
ima teškoće pri izgovoru, odnosno produkciji zvukova i glasova (može se očitovati u izostavljanju ili supstituciji glasa (iba umjesto riba ili liba umjesto riba)
pokazuje promjene u glasu i govoru: nazalan, promukao, zadihan govor; preglasan ili pretih govor; promjene u visini glasa (predubok ili prenizak) ili čest gubitak glasa
ima teškoće u tečnosti (mucanje kao najčešći oblik; očituje se u ponavljanju, otezanju ili zastajkivanju koje ometa prirodan tijek govora)

U predškolaraca i školaraca treba obratiti na pažnju na to postoje li problemi s čitanjem i pisanjem, odnosno disleksija i disgrafija, te savladavanjem školskog gradiva.

Disleksija se očituje u netočnom i sporom čitanju te preskakanju redaka, u poteškoćama s izgovorom i odabirom riječi, razumijevanjem pročitanoga, pamćenjem imena brojeva, slova i boja, u miješanju slova koja izgledaju slično (npr. b i d) i dr.

Disgrafija se očituje u poteškoćama s pisanjem, odnosno u ponavljajućim pravopisnim i gramatičkim greškama, a često i u nečitkom rukopisu.

Kao dodatnom pomoći u procjeni treba li djetetu logoped, roditelj se može poslužiti izgovornim normama. One su uključene u jedini standardizirani test artikulacije na hrvatskom govornom području (prema Vuletić, 1990.).

Prema normi dijete do:

3 godine i 6 mjeseci treba ispravno izgovarati: sve vokale (a, e, i, o, u), p, b, m, t, d, n, k, g, h, f, v, j, l
4 godine i 6 mjeseci treba ispravno izgovarati: sve gore navedene te s, z, c, lj, nj
5 godina i 6 mjeseci treba ispravno izgovarati sve glasove hrvatskoga jezika, odnosno sve prethodno navedeno te š, ž, č, dž, đ, r

Pravovremena logopedska procjena i započinjanje s terapijom pri pojavi teškoća vrlo su važni za pravilan govorno-jezični i komunikacijski razvoj. Optimalno je vrijeme između 2. i 4. godine, a najkasnije u 5. godini života kako bi se djetetove vještine poboljšale prije polaska u školu.

Obratite nam se povjerenjem.

POŠALJITE UPIT

Kada je odraslima potreban pregled logopeda?

U odraslih, komunikacijske i jezično-govorne teškoće mogu nastati uslijed određenih bolesti ili nakon traumatskih događaja.

Neke su od najčešćih u odrasloj dobi:

stanja uzrokovana neurološkim oštećenjima, kao što je
- apraksija – nemogućnost pokretanja mišića potrebnih za govor uzrokovana neurološkim oštećenjem
- dizartrija – nemogućnost normalne artikulacije uzrokovana neuromotornih oštećenjem, a očituje se u trzavom, zadihanom, nepravilnom govoru
- afazija – djelomična ili potpuna nemogućnost izražavanja ili razumijevanja govornog ili pisanog jezika uzrokovana oštećenjem neurološkog i krvožilnog sustava
spastična disfonija – promjena glasa uzrokovana grčem mišića grkljana (glasnica)
promuklost
teškoće tečnosti govora (mucanje, brzopletost)

Najčešći uzroci navedenih stanja jesu: moždani udar, traumatska ozljeda mozga, degenerativne neurološke bolesti (multipla skleroza, mišićna distrofija, cerebralna paraliza, Parkinsonova bolest), ozljede i bolesti glasnica (rak grla, tvorbe glasnica, određeni lijekovi), demencija.

Bilo iznenadna ili postupna pojava teškoća u govoru zahtijeva pregled liječnika koji će ustanoviti njihovo porijeklo. Ovisno o tome određuje se plan liječenja.

Kako izgleda pregled logopeda?

Logopedski pregled sastoji se od procjene komunikacijsko-govorno-jezičnog statusa djeteta ili odrasle osobe, dijagnostike te plana logopedske terapije ako je potrebna.

Temeljni su dijelovi svake procjene razgovor s pojedincem (i roditeljem ako je u pitanju dijete) te razni testovi kojima je cilj procijeniti: razumijevanje upita, razumljivost iskaza, sposobnost izgovora glasova i riječi, rječnik i jezičnu ispravnost, tempo i ritam govora, razumijevanje čitanih sadržaja, pisano izražavanje i dr. Logopedska procjena uključuje također pregled te ispitivanje građe i pokretljivosti organa za artikulaciju te orofacijalne muskulature, čija je funkcionalnost nužna za ispravan izgovor.

Kada na pregled dolazi dijete, prvo ga nastojimo opustiti tako što dopuštamo da samo istraži okolinu i osjeti se sigurnim. Zatim slijedi razgovor s roditeljem u kojem logoped uzima anamnestičke podatke: povijest bolesti obitelji i djeteta, informacije o porodu i trudnoću, psihomotornom te govornom razvoju djeteta, njegovim navikama što se tiče igre, spavanja i hranjenja te o tome kako funkcionira u svakodnevici i kolektivu.

Nakon toga prelazimo na provjeru komunikacijskih i govorno-jezičnih značajki djeteta, pri čemu se koristimo raznim igrama (u djece mlađe od 3 godine), upitnicima, ljestvicama, standardiziranim testovima, slikovnim materijalom (bojanke, slikovnice) te zadacima ponavljanja određenih glasova/riječi.

Na temelju provedene procjene postavljamo dijagnozu, a roditelji dobivaju upute te plan logopedske terapije ako je indicirana. Poželjno je da roditelj bude prisutan cijelo vrijeme kako bi se dijete osjetilo ugodnije, sigurnije te spremnije na suradnju.

Kada na logopedski pregled dolazi adolescent ili odrasla osoba, procjena se također vrši na temelju razgovora i testova kojima se ocjenjuje verbalni govor te neverbalna i pisana komunikacija.

Na završetku logoped govori svoja zapažanja te koliko postojeće stanje odstupa od očekivanog. U slučaju nalaza abnormalnosti koje upućuju na neki fiziološki uzrok teškoća, logoped može uputiti osobu na dodatnu specijalističku obradu. Indicira se i logopedska terapija te njezina dinamika s obzirom na vrstu i težinu stanja.

Preged logopeda obično traje 60-ak minuta.

Pregled logopeda obično traje 60-ak minuta. Za više informacija i pregled logopeda javite nam se putem telefona +385 1 5005 970 ili na mail: info@sinteza.hr.