Kolesterol: Dobar i loš, rizici i kontroliranje

Kolesterol je masnoća, prirodno prisutna u našem tijelu kao strukturna sastavnica svih stanica, odnosno staničnih membrana. Uz to služi i za sintezu steroidnih hormona (što uključuje i spolne, estradiol i testosteron), vitamina D i žučnih kiselina, ključnih za normalnu probavu. Očigledno, kolesterol kao takav ima ključnu ulogu u regulaciji mnogih procesa u organizmu, no zašto se onda tako često o njemu govori u negativnom kontekstu? Štoviše, kakav je to „loš kolesterol” na koji liječnici često upozoravaju ili pak „dobar kolesterol” koji preporučuju povećati? Odgovore na ova pitanja, rizike lošeg kolesterola, ali i savjete kako održavati normalne vrijednosti kolesterola doznajte u nastavku bloga.

Što je dobar kolesterol, a što loš kolesterol?

Dobar i loš kolesterol nazivi su koji se zapravo odnose na dvije vrste lipoproteina, čestica sastavljenih od masti i proteina, pomoću kojih se kolesterol prenosi krvlju. LDL su čestice niske gustoće (engl. low-density lipoprotein) koje prenose kolesterol do raznih tkiva. S druge strane HDL su čestice visoke gustoće (engl. high-density lipoprotein) koje kolesterol iz tkiva vraćaju u jetru kako bi riješile njegov višak.

„Lošim kolesterolom” naziva se LDL jer se njegov višak može taložiti na stijenkama arterija i dovesti do stvaranja plaka te suženja arterija, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Budući da je HDL onaj koji rješava višak kolesterola, smatra se „dobrim kolesterolom”, a njegova veća razina u krvi povezuje se sa smanjenim rizikom od oštećenja arterija i kardiovaskularnih bolesti.

Koji su rizici lošeg kolesterola?

Povišen LDL kolesterol, uz smanjen HDL, izravno je povezan s većim rizikom od ateroskleroze.

Ateroskleroza je nakupljanje kolesterola i drugih masnih tvari (ateromi ili aterosklerotski plak) u stijenkama arterija koje se u tom procesu zadebljavaju i sužavaju. Moguće su posljedice toga koronarna ili ishemijska bolest srca, angina te periferna arterijska bolest. Takvo stanje ne samo da onemogućava normalan protok krvi i smanjuje opskrbu organa kisikom nego potencijalno dovodi i do životno ugrožavajućih stanja. Naime, ako aterom pukne i stvori krvni ugrušak koji dodatno suzi ili potpuno blokira arteriju, može se dogoditi srčani udar (infarkt miokarda) ili moždani udar.

Aterosklerozi je sklonija starija populacija te osobe s bolestima i navikama koje dovode do oštećenja na stijenkama arterija (hipertenzija , dijabetes, pušenje, genetska sklonost i dr.), što dodatno pogoduje taloženju kolesterola u stijenci. Upravo stoga normalne (ili ciljne) vrijednosti kolesterola u krvi neće biti jednake za sve skupine pacijenata.

Višak kolesterola koji jetra izlučuje u žuč smatra se između ostalog i jednim od čimbenika pojave žučnih kamenaca. Uslijed prevelike količine žuč ga ne uspijeva otopiti, stoga se dio kolesterola stvrdne i formira kamenac. Kamenci većinski građeni od kolesterola najčešći su i nazivaju se kolesterolski kamenci.

Kako smanjiti loš kolesterol?

Tijelo kolesterol dobiva na dva načina: sintezom u jetri i crijevima te unosom hrane. Osnovni način za snižavanje LDL kolesterola jest promjena prehrambenih navika, što znači da bi valjalo izbjegavati:

• hranu bogatu zasićenim i transmasnim kiselinama (maslac, punomasni mliječni proizvodi, svinjska mast, crveno meso, mesni namazi/paštete, pržena hrana, pekarski proizvodi, tropska ulja – kokosovo i palmino)
• hranu bogatu soli
• slatkiše i zaslađena pića
• alkohol

Umjesto toga preporučuje se voće i povrće, nemasno meso (piletina, puretina, riba), orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, proizvodi od cjelovitih žitarica i biljna ulja, kao što je maslinovo, sojino, repičino, laneno.

Osim korekcije prehrane, na snižavanje lošeg kolesterola može pozitivno utjecati redovita tjelesna aktivnost i održavanje tjelesne mase.

Terapija lijekovima

U slučajevima kada zbog postojanja rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti nije moguće postići ciljne razine kolesterola samo pomoću prehrane, kao terapija se uvode lijekovi za smanjenje kolesterola – statini. Lijekovi za kolesterol, uz pridržavanje dijetetskih preporuka, mogu značajno utjecati na smanjenje kolesterola, a time i rizika od ateroskleroze i ostalih teških stanja.

Stručna pomoć

S obzirom na ozbiljnost posljedica koje može imati neadekvatna kontrola kolesterola, posebno u rizičnim skupinama, ističemo važnost specijalističkih pregleda kardiologa koji u tome mogu pomoći, kao i pravodobno procijeniti rizik te raditi na prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Za više informacija kontaktirajte nas telefonski na broj: +385 1 5005 970 ili putem maila: info@sinteza.hr