Arterijska hipertenzija ili kronično povišen krvni tlak rizični je faktor razvoja kardiovaskularnih bolesti i niza drugih komplikacija. Neliječena arterijska hipertenzija može dovesti do bolesti mozga, bubrega, očiju, a najvažnije komplikacije su povećani rizik od infarkta i zatajivanja srca. Zbog toga što u početku obično ne pokazuje simptome, dok istovremeno izaziva oštećenja na krvnim žilama i ciljnim organima, naziva je se „tihim ubojicom”. Iz istoga razloga procjenjuje se i da gotovo polovica odrasle populacije ne zna da ima hipertenziju. Koji su uzroci ove podmukle bolesti, od koje pati oko trećine Hrvata, te kako izgleda liječenje, doznajte u nastavku bloga.

Što je arterijska hipertenzija?

Arterijska hipertenzija označava dugotrajno povišen krvni tlak u arterijama, krvnim žilama koje vode krv iz srca u ostatak tijela. Krvni je tlak neophodan za protok krvi kroz tijelo i osnovni je čimbenik održavanja života, no kada njegove vrijednosti prelaze gornje dozvoljene granice, stvara se štetan pritisak na stijenke srca i krvnih žila u tijelu.

Gornje su vrijednosti normalnoga krvnog tlaka 140/90 mmHg, od kojih prva označava najviši tlak u arterijama, kada srce istiskuje krv (sistolički tlak), a druga označava najniži tlak u arterijama, kada dolazi do relaksacije srca i punjenja srca novom krvlju (dijastolički tlak). Nova kategorija je povišen arterijski tlak i obuhvaća vrijednosti iznad 120/70, dakle 120-139 sistolički i 70-89 dijastolički.

Kako se dijagnosticira arterijska hipertenzija?

Arterijski krvni tlak može se mjeriti u ambulantnim i kućnim uvjetima pomoću uređaja s manžetom koja se obavije oko nadlaktice ili zapešća. Dijagnoza hipertenzije može se postaviti kada je krvni tlak, izmjeren u ambulantnim uvjetima, viši od 140/90 mmHg u mirovanju u najmanje dva mjerenja na različite dane.

U nekim slučajevima opisani način nije dovoljan za dijagnozu. To je, primjerice, kada se sumnja na „hipertenziju bijele kute”, odnosno povišenu vrijednost tlaka samo prilikom mjerenja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno liječničkoj ordinaciji, ili pak na „maskiranu hipertenziju”, pri kojoj je visok krvni tlak zabilježen kod kuće, ali ne i u ordinaciji.

U takvim slučajevima liječnik može indicirati 24-satni holter krvnog tlaka, čija je glavna prednost višestruko točno bilježenje vrijednosti krvnoga tlaka u različitim situacijama u danu, čak i u vrijeme izostanka simptoma.

Ovisno o dobi i mjerenim vrijednostima, rade se i druga rutinska testiranja (laboratorijske pretrage, EKG) radi utvrđivanja čimbenika rizika te otkrivanja eventualnih ciljnih organa.

Koji su uzroci povišenog krvnog tlaka?

Prema tome što uzrokuje arterijsku hipertenziju razlikuju se dva tipa: primarna ili esencijalna te sekundarna arterijska hipertenzija.

Primarna arterijska hipertenzija dijagnosticira se najčešće (oko 85 % slučajeva), kada se ne može točno odrediti uzrok visokog krvnog tlaka, no pretpostavlja se da više rizičnih čimbenika ima ulogu u pojavi bolesti. U njih se ubrajaju:

• genetika
• starija dob
• pretilost
• stres
• manjak tjelesne aktivnosti
• pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
• prehrana bogata soli

Sekundarna arterijska hipertenzija može biti posljedica

• određenih lijekova
• oboljenja: bolesti bubrega, renovaskularna bolest, apneja u snu, endokrinološki poremećaji
• trudnoće (gestacijska arterijska hipertenzija)
• ostalo

Kako liječiti hipertenziju?

Komplikacije hipertenzije uključuju oštećenja ciljnih organa – kardiovaskularnog sustava, mozga, bubrega – odnosno koronarnu bolest srca, srčani udar, zatajivanje, srca i bubrega.

Liječenje hipertenzije zasniva se na smanjenju ili potpunom uklanjanju rizičnih čimbenika vezanih uz stil života, kao i terapiji lijekovima koja će vrijednosti tlaka dugoročno održavati na razinama koje nisu patološke za krvne žile i organske sustave.

U tu svrhu preporučuje se uvesti niz promjena u načinu života:

• uravnotežena, pravilna prehrana s niskim unosom soli i izbjegavanje konzumacije alkohola
• održavanje zdrave tjelesne mase, odnosno smanjenje pretilosti
• redovita fizička aktivnost
• prestanak pušenja

U dobroj kontroli krvnog tlaka pomažu redoviti kardiološki pregledi pri kojima se, uz procjenu učinkovitosti dosadašnje terapije, provode i dijagnostičke pretrage radi prepoznavanja bolesti srca i krvnih žila u ranoj fazi.

U najvećem broju slučajeva povišeni krvni tlak otkriva se slučajno, primjerice tijekom sistematskih pregleda, ili tek kada su nastupile posljedice oštećenja. Radi pravodobnog otkrivanja, kao i prevencije, savjetuje se preventivni kardiološki pregled osobama starijim od 40 godina, a posebno skupinama s rizičnim čimbenicima za razvoj hipertenzije.

Za sva pitanja o kardiološkom pregledu u našoj Poliklinici i narudžbe javite nam se s povjerenjem na broj telefona 01/5005-970 ili putem maila: info@sinteza.hr.