Srčani udar, koji se još naziva i infarkt miokarda, po život je opasno stanje, te zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Najčešće se prezentira kao snažna i iznenadna bol u prsima, no u određenom broju slučajeva simptomi mogu biti suptilni ili čak proći nezapaženo. Također, nekim srčanim udarima prethode određeni rani znakovi na temelju kojih je moguće, ako se prepoznaju, pravovremeno zatražiti liječničku pomoć. Koji su sve mogući simptomi srčanog udara te može li se on kako spriječiti, doznajte u nastavku bloga.

Kako prepoznati srčani udar?

Snažna i iznenadna bol u sredini prsnog koša najprepoznatljiviji je i karakterističan simptom infarkta te izravna posljedica oslabljenog dotoka krvi i kisika. Bol se može širiti i u druge dijelove tijela, poput leđa, čeljusti ili lijevu ruku (rjeđe desnu), i može se javiti na jednom ili više tih mjesta. Također, uz bolove moguć je i niz drugih simptoma:

• pritisak, težina ili stezanje u prsima
• slabost i ošamućenost / gubitak svijesti
• znojenje
• jako lupanje srca (palpitacije)
• kratkoća daha
• mučnina / povraćanje

Smatra se da u jedne trećine slučajeva znakovi srčanog udara mogu biti vrlo blagi ili izostati te izgledati neuobičajeno. To se ponajviše odnosi na starije osobe, u kojih simptomi mogu nalikovati želučanim smetnjama ili moždanom udaru, te na žensku populaciju.

Simptomi srčanog udara

Infarkt miokarda ne dolazi uvijek iznenadno – ponekad je moguće na temelju ranih znakova posumnjati na njegovu skorašnju pojavu. To su:

• nelagoda u prsima koja traje duže od nekoliko minuta nakon čega se može povući te ponovo javiti
• nelagoda u drugim dijelovima tijela, kao što je ruka ili obje ruke, vrat, čeljust ili gornji abdomen
• kratak dah uz nelagodu u prsima ili bez nje
• hladan znoj, ošamućenost ili slabost

Može li se spriječiti srčani udar?

Peporučuje se uravnotežena, pravilna prehrana s povećanim unosom voća, povrća, proteina, cjelovitih žitarica te omega-3 masnih kiselina, a niskim unosom šećera, soli te zasićenih i trans masti. Nadalje, za prevenciju je važna i redovita tjelesna aktivnost, kao što je brzo hodanje, vožnja biciklom, plivanje, rad oko kuće. Pušenje i konzumacija alkohola također su rizični čimbenici za razvoj srčanih bolesti, stoga se preporučuje prestanak pušenja te ograničen unos alkohola.

U prevenciji infarkta važnu ulogu ima kardiološki pregled, bez iznimke kod pacijenata koji osjećaju tegobe koje se povezuju s bolešću srca, a posebno i onih s rizičnim faktorima za razvoj karonarnih arterijskih bolesti: hipertenzijom, pretilosti, dijabetesom, sjedilačkim načinom života te pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Preventivni kardiološki pregled preporučuje se osobama starijim od 40 godina. U sklopu pregleda pomoću niza dijagnostičkih metoda (fizikalni pregled, EKG, ultrazvuk srca i drugo prema indikaciji) kojima se procjenjuje ukupno stanje srca i krvožilnog sustava te rizik od razvoja bolesti kao što su srčani udar, hipertenzija, ateroskleroza i druge kardiovaskularne bolesti.

Ako osjetite jedan ili više ranih simptoma srčanog udara, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć (broj 112) ili se uputite u najbližu hitnu službu. Nemojte čekati niti odgađati reakciju, jer pravovremena medicinska intervencija može spasiti život i smanjiti posljedice ovog ozbiljnog stanja.

Za sva pitanja o kardiološkom pregledu u našoj Poliklinici i narudžbe javite nam se s povjerenjem na broj telefona 01/5005-970 ili putem maila: info@sinteza.hr.