Bolesti srca i krvnih žila (ili kardiovaskularne bolesti) prema podacima iz 2019. vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, a u Hrvatskoj su iste godine zauzele gotovo polovinu ukupnog mortaliteta. Navedene statistike mogu dijelom obeshrabriti, ali i podsjetiti na to koliko je važno brinuti o zdravlju toga za dugovječan život ključnog organa. Na sreću, moguće je djelovati preventivno i održati zdravo srce.

Prvi je korak osvijestiti rizične čimbenike koje možda posjedujete a koji povećavaju rizik od bolesti srca. Drugi je korak traženje stručne pomoći u obliku preventivnih ili redovitih specijalističkih pregleda s obzirom na ukupno zdravstveno stanje. Treći korak, ponekad i onaj najteži jer zahtijeva svakodnevnu ustrajnost, odnosi se na uvođenje životnih promjena koje će smanjiti rizične čimbenike i podržati zdravlje kardiovaskularnog sustava. U nastavku bloga donosimo Vam 10 konkretnih savjeta kako to postići.

Koji su rizični čimbenici za zdravlje srca?

• povišen krvni tlak (hipertenzija)
• dislipidemija ili stanje povišene vrijednosti plazmatskog kolesterola, triglicerida ili oboje te snižene vrijednosti HDL-a („dobrog kolesterola”)
• pretilost
• pušenje
• prekomjerna konzumacija alkohola
• dijabetes
• manjak tjelesne aktivnosti / sjedilački način života
• kardiovaskularna oboljenja u obitelji
• starija dob

10 savjeta za zdravlje srca

1.    Provjera krvnoga tlaka i razina kolesterola u krvi

Zašto je to važno? Visoki krvni tlak i povišene vrijednosti kolesterola u krvi, osobito LDL-a („lošeg kolesterola”), dva su velika čimbenika rizika za razvoj bolesti srca. Zbog toga što na početku ne uzrokuju simptome, niz godina mogu proći neotkriveno sve dok ne nastanu oštećenja na krvnim žilama, srcu i ostalim organima. Stoga se preporučuje svim mlađim i zdravim pojedincima mjerenje tlaka i kolesterola u krvi jednom godišnje, a rizičnim skupinama prema preporuci liječnika.

2.    Pravilna, uravnotežena prehrana

Ono što unosimo u svoj organizam ima značajan udio u zdravlju našeg srca. Budući da povećana masnoća u krvi negativno utječe na kardiovaskularni sustav, preporučuje se unos hrane koja ne pogoduje povećanju lošeg kolesterola i triglicerida koje bi moglo dovesti do dislipidemije. Hrana za zdravo srce trebala bi sadržavati više voća i povrća, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, proizvoda od cjelovitih žitarica i biljnih ulja (maslinovo, repičino, laneno), a što manje zasićenih i transmasnih kiselina, soli i šećera.

3.    Održavanje tjelesne mase

Prekomjerno nakupljanje masnoga tkiva u tijelu povećava rizik od bolesti srca tako što pospješuje razvoj drugih rizičnih čimbenika: hipertenzije, dijabetesa i dislipidemije. Pretilošću se smatra indeks tjelesne mase (ITM) veći od 30, koji se ujedno smatra početnom razinom povećanoga zdravstvenog rizika.

4.    Prestanak pušenja

Duhanski dim povisuje krvni tlak te oštećuje stijenke krvnih žila, zbog čega pogoduje taloženju aterosklerotskog plaka i razvoju ateroskleroze. Pušenje se stoga smatra jednim od glavnih čimbenika za koronarnu bolest srca i srčani udar.

5.    Alkohol u ograničenim količinama

Prekomjerna konzumacija alkohola povisuje krvni tlak, što stvara pritisak na krvne žile srca i povećava rizik od srčanog zatajenja i srčanog udara.

6.    Redovita tjelesna aktivnost

Smanjenjem sjedilačkog načina života te uvođenjem tjelovježbe može se aktivno djelovati na rizične čimbenike bolesti srca. Redovita tjelesna aktivnost pomaže sniziti povišeni krvni tlak, smanjiti „loš” a povećati „dobar” kolesterol te ojačati srčani mišić.

7.    Manje stresa

Iako već pomalo „izlizan” savjet, dobro je podsjetiti se da će smanjenje stresa utjecati povoljno na cjelokupno zdravstveno stanje, a tako i na zdravlje srca. Stres se smatra jednim od čimbenika povišenoga krvnog tlaka koji pak povećava rizik od bolesti srca.

8.    Kontrola kroničnih bolesti

Određene kronične bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije, povećavaju rizik od bolesti srca, stoga je vrlo važno njihovo praćenje i kontrola kroz specijalističke kontrolne preglede.

9.    Preventivni pregledi

Kardiološki pregled preporučuje se osobama iznad 40. godine koje imaju neki od rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca te sportašima za procjenu zdravlja srca. U sklopu pregleda pomoću niza testova (fizikalni pregled, EKG, ultrazvuk srca i drugo prema indikaciji) procjenjuje se rizik od oboljenja srca kako bi se moglo aktivno raditi na smanjenju rizičnih čimbenika.

10.    Profesionalna pomoć

Mnogi od čimbenika za razvoj bolesti srca promjenjivi su (za razliku od, primjerice, genetike i spola), odnosno na njih se može utjecati načinom života. Ovisno o području u kojem biste trebali uvesti promjene, ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć koja Vas može usmjeriti i pružiti podršku kako biste lakše došli do cilja, tj. smanjili potencijalni rizik za zdravlje srca.

Za sva pitanja o kardiološkom pregledu u našoj Poliklinici i narudžbe javite nam se s povjerenjem na broj telefona 01/5005-970 ili putem maila: info@sinteza.hr.