Stres je fizička, mentalna ili emocionalna reakcija na neki vanjski podražaj, promjenu ili događaj (stresor). Danas stresu, nažalost, svjedočimo kao gotovo sastavnom dijelu života. Premda je generalno poznato negativno djelovanje stresa na cjelokupan organizam, posebnu zabrinutost može izazvati govor o posljedicama na srčano zdravlje. Koliki je zapravo utjecaj stresa na srce? Jesu li upozorenja kako se valja kloniti stresa već navika ili se njegovom kontrolom zaista može spriječiti razvoj srčanih oboljenja? Odgovore na ta pitanja, kao i na ono traženo – kako smanjiti stres – donosimo u nastavku.

Kako stres utječe na zdravlje?

Kada se govori o posljedicama stresa na zdravlje, razlikuju se akutni i kronični stres.

Akutni stres, gledajući evolucijski, ima pozitivnu funkciju pripreme organizma na borbu ili bijeg u životno ugrožavajućim situacijama (engl. fight or flight response), pri čemu se fiziološke reakcije nakon prolaska ugroze ili opasnosti brzo smiruju.

Tijekom akutnog stresa nadbubrežne žlijezde luče hormone adrenalin, koji ubrzava otkucaje srca, povisuje krvni tlak te daje tijelu nalet energije, te kortizol, koji istovremeno usporava procese u tijelu koji nisu nužni u datoj stresnoj situaciji (npr. potiskuje funkcije probavnog i reproduktivnog sustava). Za razliku od akutnog stresa, nakon kojega se hormoni vraćaju u svoje normalne razine, u stanju kroničnog stresa kortizol može ostati trajno povišen.

Kronični stres osoba doživljava uslijed trajno neugodnih okolnosti i ponavljajućih stresora te, s obzirom na to da dugotrajno iscrpljuje organizam koji mu se pokušava oduprijeti, ima niz negativnih učinaka na cjelokupan organizam i povećava rizik od razvoja bolesti. Kako gotovo sva tkiva imaju receptore za kortizol, dugotrajan stres može putem toga hormona ostaviti posljedice na gotovo svim organskim sustavima. Međutim, ono što često izaziva najveću brigu i posebno poziva na bolju kontrolu stresa jesu posljedice na kardiovaskularni sustav.

Kortizol i srce

Povezanost stresa i srčanog zdravlja krije se u utjecaju kortizola, čije povišene razine tijekom duže izloženosti stresu pospješuju rizične čimbenike za razvoj bolesti srca, prvenstveno ateroskleroze i njenih komplikacija.

Dugotrajno povišene razine kortizola u trajnim stresnim okolnostima mogu remetiti procese koji su pod utjecajem kortizola i pospješiti:

• visoki krvni tlak
• poremećaj metabolizma masti (kolesterola i triglicerida) i nakupljanje masnog tkiva u području trbuha
• hiperglikemiju, inzulinsku rezistenciju te, posljedično, dijabetes 2

Ti potencijalni negativni učinci disregulacije kortizola s prolaskom vremena povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Prevelik krvni pritisak oštećuje stijenke arterija, visoke razine kolesterola i triglicerida pospješuju nakupljanje aterosklerotskog plaka na nastalim oštećenjima, a povišene razine šećera s vremenom mogu dovesti do začepljenja i oštećenja krvnih žila.

Konačno, posljedica kroničnog stresa preko navedenih čimbenika mogu biti ozbiljne srčane bolesti: koronarna bolest srca, angina i srčani udar.

Kako smanjiti stres?

Stres prema svojoj definiciji nije neka određena situacija, nego predstavlja našu reakciju na tu situaciju. To znači da, premda se vrlo često ne možemo u potpunosti kloniti stresora ili na njih djelovati, možemo utjecati na to kako ih doživljavamo. Slijedi nekoliko savjeta kako si u tome pomoći.

1.    Identifikacija uzroka

Osim velikih stresnih događaja i okolnosti koje je lako identificirati, dobro je i zapitati koje su to male svakodnevne stvari koje uzrokuju napetost i brigu. Postoje stresori na koje ne utječemo i ne možemo izbjeći, no ponekad je dovoljna samo bolja organizacija vremena i prioritizacija obveza kako bismo smanjili stres koji nam nameće užurban moderan život.

2.    Fizička aktivnost

Dokazano je da tjelesna aktivnost pomaže u proizvodnji neurotransmitera endorfina koji su zaslužni za dobro raspoloženje. Osim toga, dok istovremeno oslobađa tijelo od napetosti, redovita tjelesna aktivnost izravno podupire zdravlje srca.

3.    Psihološka potpora

Stres kao reakcija može se intenzivirati kada se zadržava u sebi, a tada i posljedice za zdravlje mogu biti ozbiljnije. Bilo da se radi o emocionalnoj podršci bližnjih ili profesionalnoj pomoći stručnjaka, osjećaj da vas netko sluša i razumije izuzetno je važan u borbi protiv stresa.

4.    Zdrava prehrana

Hrana bogata nutrijentima ključna je za optimalno funkcioniranje organizma, a osobito važna u vremenima kada je tijelu potrebna dodatna energija i potpora protiv neželjenih učinaka stresa. U tu svrhu preporučuju se namirnice bogate antioksidansima, omega-3 masnim kiselina i vitaminima C, B6 i E za podizanje imuniteta.

5.    Vrijeme za sebe

Stres čini da zadržavamo svoj fokus na svemu osim na sebi i onome što nas veseli. Pronaći vrijeme za sebe u stresnim vremenima zna biti najteži zadatak, no najpotrebniji. Upravo radeći ono u čemu uživamo, možemo smanjiti učinak stresa i rizik od njegovih posljedica.

Za dodatne savjete i pitanja javite nam se s povjerenjem na broj telefona 01/5005-970 ili putem maila: info@sinteza.hr.