Dnevnik aktivnosti za holter

Holter EKG-a je mali uređaj veličine manjeg mobitela koji tijekom čitavog dana i noći snima EKG i tako može otkriti privremene poremećaje rada srca koji se javljaju samo povremeno.

Za razliku od kratkog ordinacijskog EKG-a koji zabilježi tek nekoliko sekundi, holter bilježi smetnje ritma poput sinusne tahikardije ili fibrilacije atrija koje se pojavljuju povremeno, primjerice tijekom fizičkog napora ili stresa.

Da bi holter bio doista koristan, mora se voditi dnevnik i zapisati što ste radili u trenucima kada su se pojavili specifični simptomi, poput osjećaja preskakanja i lupanja srca. U nastavku teksta saznajte kako pravilno voditi dnevnik aktivnosti tijekom snimanja holter EKG-a te kada je poželjno zapisati svoje aktivnosti u dnevnik.

Što je dnevnik aktivnosti i zašto je važan kod holter monitoringa

Dnevnik aktivnosti je mali dnevnik u kojem tijekom nošenja holtera zapisujete vrijeme i kratki opis onoga što radite i kako se osjećate. Ne treba zapisivati sve što radite tijekom snimanja, već neke pojedinosti kao što su hodanje na posao, neki jači napor poput penjanja stepenicama, ali i faze mirovanja kada primjerice gledate tv, a pojave se simptomi preskakanja srca ili umor.

Kada liječnik pregledava snimku, na ekranu vidi ritam, broj otkucaja srca, eventualne pauze i izvanredne otkucaje srca. No bez konteksta često je nemoguće reći je li određena promjena bila potaknuta naporom, emocijom, položajem tijela ili je nastala za vrijeme mirovanja. Dnevnik tako pomaže da se signal iz snimke prevede u realni događaj na temelju čega se donose odluke o liječenju i daljnjoj dijagnostici.

Važnost dnevnika posebno dolazi do izražaja u situacijama kada su tegobe rijetke i kratke. Ako vam srce ponekad preskoči tek nekoliko sekundi, ili se povremeno pojavi kratka vrtoglavica, holter će to zabilježiti, ali liječnik će trebati podatak jeste li tada stajali, hodali uz stepenice, ustali iz kreveta ili proživljavali stresni razgovor. Jednako je korisno znati kad niste osjećali ništa, a EKG ipak nije uredan.

Dnevnik je važan i zbog tehničkih razloga. Svaki pokret tijela, trzaj kabela ili odljepljivanje elektrode može stvoriti artefakt odnosno lažnu promjenu nalik smetnji ritma. Ako u dnevniku piše da ste se u to vrijeme presvlačili, naglo okrenuli u krevetu ili namještali remen torbice, liječniku je lakše prepoznati da nije riječ o stvarnoj aritmiji. Kad su informacije potpune, smanjuje se rizik nepotrebne zabrinutosti i dodatnih pretraga.

U konačnici, dnevnik pomaže i Vama, jer kada naknadno gledate što ste zapisali, lakše ćete prepoznati kada je EKG poremećen, primjerice nakon obilnijeg obroka, kod brzog penjanja, u ranim jutarnjim satima ili neposredno prije spavanja. Takva osviještenost pojave simptoma često je prvi korak prema uklanjanju nepoželjnih navika i promjenama koje smanjuju simptome i unapređuju kvalitetu života.

Kako ispuniti dnevnik aktivnosti za Holter

Prilikom ispunjavanja dnevnika, potrebno je uredno napisati vrijeme kada ste obavljali aktivnost i kakva je aktivnost to bila. Prilikom označavanja vremena najbolje je koristiti dvotočku kako ne bi došlo do zabune oko perioda dana u kojem ste obavljali aktivnost.

Dovoljno je uz svaki unos navesti točan sat i minutu kada je nešto započelo ili kada su simptomi počeli, a ako je trajanje važno, možete dopisati kada je prestalo. Važno je ne zapisivati unazad nakon više sati, jer se tada gubi preciznost koja je ovdje vrlo važna, pa je bolje kratko zastati i unijeti podatak odmah čim se situacija smiri.

Uz vrijeme zabilježite što ste radili i kako ste se osjećali. Ako je riječ o aktivnosti, napišite kratko, ali jasno, primjerice lagana šetnja, brže hodanje uzbrdo, penjanje na treći kat ili vježbanje.

Kod zapisivanja stanja pojačanih emocija ili stresa vrijedi isto pravilo, zapisujte kratko i precizno, primjerice napet sastanak, nervoza ili ljutnja. Nema potrebe za dugim opisima jer bolje funkcioniraju kratke oznake koje se lako čitaju i brzo povezuju sa zapisom.

Ako osjetite ispod navedene simptome, odmah ih zapišite u dnevnik aktivnosti uz naravno oznaku točnog vremena kada su nastali. Simptomi koji zahtijevaju posebnu pažnju su:

preskakanje
lupanje
pritisak
probadanje
osjećaj nedostatka zraka
vrtoglavica
slabost
zamućenje vida

Ako vaš uređaj ima tipku za označavanje događaja, pritisnite je i upišite u dnevnik što ste osjetili. Nije potrebno označavati svaku sitnicu, ali je korisno obilježiti sve što je bilo novo, jače nego inače ili dovoljno jasno da vam je privuklo pažnju.

Dnevnik aktivnosti tijekom snimanja holter EKG-a treba sadržavati i nekoliko rutinskih elemenata koji se tijekom dana nužno dogode. Zapišite kada ste legli i kada ste se probudili, pogotovo ako ste se budili više puta. Kratka zabilješka o obrocima pomaže procijeniti moguće refleksne promjene ritma nakon jela.

Ako uzimate redovite lijekove, navedite naziv i vrijeme uzimanja, jer učinak nekih terapija varira tijekom dana. Isto vrijedi ako pijete napitke s kofeinom i alkoholom.

Upišite i sve tehničke poteškoće. Ako se elektroda odlijepila, kratko je zalijepite zamjenskim flasterom prema uputi i zapišite vrijeme kada se to dogodilo. Ako ste nakratko skidali torbicu kako biste se presvukli, zapišite i to.

Jasnoća rukopisa i urednost su vrlo važni, pa je dobro pisati velikim, tiskanim slovima. Kada pišete uvijek se držite istog redoslijeda, a to su vrijeme, aktivnost ili položaj, simptom i eventualna napomena.

Na kraju, nemojte mijenjati svoj dan samo zato što nosite holter. Naravno da ćete biti malo oprezniji s tušem ili sportom ako vam je tako savjetovano, ali smisao snimanja je vidjeti vaš uobičajeni ritam, a ne idealiziranu, mirnu verziju dana. Ako ste te večeri planirali kraću šetnju, odradite ju ali zapišite kada ste krenuli i kako ste se osjećali.

Najčešće pogreške kod vođenja Holter dnevnika

Greška koja se najčešće ponavlja jest naknadno zapisivanje aktivnosti. Ako se tek navečer pokušate sjetiti što je bilo ujutro, vrijeme će vam nužno izmicati, a uz to ćete teže procijeniti trajanje i redoslijed događaja. Također na EKG-u zabilježeni poremećaj neće dobro korelirati s aktivnošću i simptomima koje ste imali pa će kardiolog teže protumačiti i analizirati nalaz.

Rješenje tog problema je kratko zaustavljanje i zapis odmah nakon što se situacija smiri, makar to bile dvije rečenice. Gotovo jednako česta pogreška je neodređen opis. Bilješke poput “loše sam se osjećao” teško se mogu precizno povezati s EKG-om. Umjesto toga, vrijedi uložiti nekoliko sekundi u jasniji opis, primjerice “ubrzan rad srca oko tri minute tijekom hodanja uzbrdo”.

Velik problem za tumačenje nalaza je netočno vrijeme. Ako koristite mobitel, provjerite da je vrijeme mobitela ispravno i usklađeno s uređajem. Ako zapisujete sat i minutu, držite se istog formata s dvotočkom tijekom čitavog dana.

Pogreška je i previše označavanja. Ako označite baš svaki uzdah ili osjećaj vlastitog pulsa, analiza će biti zasićena događajima koji nisu klinički zanimljivi. Cilj je zabilježiti jasno prepoznatljive tegobe i simptome kao što su prekomjerno lupanje srca, bolovi u prsima ili vrtoglavica i slabost.

Također treba jasno označiti vrijeme kada ste otišli spavati, jer srce u snu radi drukčijim tempom i sporije. Osim toga događa se i da se dnevnik uopće ne vrati zajedno s uređajem, ili stigne bez vašeg imena i prezimena. Iako zvuči banalno, dnevnik bez identifikacije može završiti uz pogrešan EKG zapis.

Poliklinika Sinteza uz brojne usluge, nudi i mogućnost snimanja holter EKG-a, stoga ako vam treba holter EKG-a ili čak kompletna obrada kardiologa, tu smo za Vas. Ovaj tekst je vrlo korisna priprema za sve one koji odlaze na ovu vrstu pretrage. Pridržavanjem svih uputa postići ćemo najbolji rezultat, jer će postojati jasna korelacija između perioda Vaših tegoba i abnormalnosti zabilježenih EKG-om.