FotoFinder – revolucionarno mapiranje cijelog tijela

Europski dan borbe protiv melanoma obilježava se u svibnju. Svake godine u tom mjesecu i u Hrvatskoj se diže svijest o potrebi preventivnog pregleda madeža.

Donosimo Vam intervju s našom dr. Matejom Tošić Jukić, specijalisticom dermatologije i venerologije, koja skreće pozornost na potencijalne opasnosti i pobliže predstavlja FotoFinder, inovativni sustav umjetne inteligencije, koji precizno bilježi svaku promjenu na vašoj koži.

1. U susret ljetnim temperaturama i opasnim zrakama sunca, kako se trebamo štititi i koje su preventivne radnje koje trebamo poduzeti, kada je naša koža u pitanju?

„Sunčeve UV zrake, uz brojne blagodati koje donose, nažalost su i kancerogene za ljude. I ona lijepa preplanula boja, kojoj većina teži, ništa je drugo nego reakcija kože na oštećenja, nastala djelovanjem UV zraka. Naš organizam na svu sreću ima iznimnu moć oporavka, ali u tome je uspješan do određene mjere, što i je razlog zašto su svi tumori kože, i najopasniji melanom, najčešći u starijoj životnoj dobi.

Prevenciju načelno dijelimo u 2 kategorije:

• primarnu prevenciju, kojoj je cilj sprječavanje razvoja bolesti, i uglavnom se sastoji od ograničavanja izlaganja UV zračenju, te
• sekundarnu prevenciju, koja za cilj ima otkrivanje karcinoma u što ranijem stadiju, a u tome nam pomaže samopregled madeža, poznavanje faktora rizika kao i redoviti pregledi dermatologa.“

2. Koje madeže smatramo sumnjivima i trebamo ih dodatno pratiti?

„Ono što bi kod svakoga od nas trebalo probuditi sumnju ili zabrinutost je promjena u nekom od postojećih madeža, u smislu bilo rasta madeža, nepravilnih rubova, razlike u boji, dakle bilo koja promjena koju možete uočiti golim okom na madežu trebala bi biti alarm za pregled kože. Ipak veći postotak melanoma nastaje ‘de novo’, tako da i bilo koji novonastali madež, pogotovo ako se radi o osobi starije životne dobi, ili ako ta novonastala promjena odudara od ostalih,  raste i mijenja se, morala bi upaliti alarm za pregled.

Nisu sve novonastale promjene uvijek nužno opasne, kod mladih osoba novi madeži nastaju kroz život, postojeći se mijenjaju, ali ono što je važno je da sve nagle promjene i brz i agresivan rast i razvoj, uglavnom su karakteristika zloćudnih promjena, dok se kod dobroćudnih promjena ipak radi o jednom suptilnom razvoju kroz ipak duži vremenski period.

3. Ljudi često zaboravljaju SPF u ljetnim mjesecima i koriste ljetne godišnje odmore za dobivanje preplanulog tena. Koliko je to agresivno izlaganje pogubno za ten i koje su potencijalne posljedice?

SPF ne bi trebao biti ograničen samo na ljetne mjesece. Nezanemariv broj ljudi opekline od sunca zadobije na skijanju. Osim što mogu uzrokovati karcinom kože, UV zrake uzrokuju i preuranjeno starenje kože, hiperpigmentacije, dovode do fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija, pa eto još jedan motiv za korištenje zaštitnog faktora kroz cijelu godinu, iako moć da promjenom ponašanja i navika na suncu gotovo potpuno smanjimo šansu za razvoj kožnih tumora zvuči fantastično moćno.

4. U kojoj dobnoj skupini se obično javljaju melanomi?

Preko 80% melanoma se pojavljuje na koži izloženoj suncu i usko je povezano sa izlaganjem štetnim UV zrakama, pa se samim time najčešće i javlja u starijoj životnoj dobi, ali nažalost nije rijedak ni u mlađim skupinama.

5. Kako tretirate opasne promjene na koži i koje su one?

Nakon dermatoskopskog pregleda, koji uvijek uključuje pregled svih madeža i promjena na koži, u vlasištu i vidljivim sluznicama promjene kategoriziramo u dobroćudne, osim madeža, tu najviše imamo seborejičnih keratoza, lentigo makula, mekih fibroma, hemangioma i njih nije nužno tretirati, osim iz estetsko funkcionalnih razloga. U tom slučaju uvijek biramo što manje invazivnu metodu da bi rezultati estetski bili što prihvatljiviji te najčešće koristimo Cryopen uređaj, RF uklanjanje,  laser.

Kada je nešto, kao što kažete opasno, tu nema pregovaranja jer se radi o sumnji na melanom. Kirurška ekscizijja uz patohistološku analizu jedini nam je izbor. Ako se radi o karcinomima kože poput bazocelularnog karcinoma, planocelularnog karcinoma ili nekih prekanceroznih stanja, onda u dogovoru s pacijentom biramo opciju izbora, ovisno o veličini, lokalizaciji promjena, zdravstvenom stanju pacijenta i drugim faktorima.

6. Kada je alarmantno i treba doći kod dermatologa?

Najbolje bi bilo dermatologu ne ići kada je alarmantno, već obavljati redovite preventivne preglede kože jednom godišnje. Jer onog trena kada su golim okom uočljivi znakovi promjene u madežu, on je već u prilično uznapredovanoj fazi. Činjenica da su sve promjene na koži lako dostupne za pregled i da nam tehnologija omogućava da promjene uočavamo na mikroskopskoj razini te da možemo lako detektirati melanome dok su u početnom stadiju, nešto je što bi svakako trebali i morali iskoristiti.

7. Što FotoFinder, nudi kao posebnost, u odnosu na druge dermatoskopske preglede?

Najkraće rečeno, FotoFinder nam nudi revoluciju. Omogućava nam automatizirano digitalno mapiranje cijelog tijela što nama dermatolozima uvelike olakšava sustavno praćenje, čak i najmanjih promjena kod pojedinih nevusa. FotoFinder sustav se koristi naprednom tehnologijom umjetne inteligencije i strojnog učenja, s nevjerojatno visokom točnošću pri otkrivanju atipičnih slučajeva i rijetkih oblika melanoma. 

8. Kolika je smrtnost od melanoma? Kakvi su statistički podatci?

Smrtnost najviše ovisi o proširenosti bolesti u trenutku dijagnosticiranja. Melanom koji otkrijemo u početnom stadiju gotovo je potpuno izlječiv. Ono što nas dermatologe u Hrvatskoj zabrinjava je podatak da melanom često detektiramo u uznapredovanoj fazi bolesti i imamo značajno višu stopu smrtnosti od razvijenih zemalja svijeta, gdje petogodišnje preživljenje po postavljanju dijagnoze melanoma iznosi oko 90%. U Hrvatskoj je prema podatcima Registra za rak 2019. godine bilo 904 novodijagnosticiranih melanoma, uz visoku stopu smrtnosti od 210 slučajeva, od čega je samo oko 50% dijagnosticirano u lokaliziranoj fazi bolesti.