Menstruacija i njezini tabui

Menstruacija je prirodan, sastavni dio života svake žene. Po definiciji to je periodično pražnjenje krvi i tkiva iz maternice i vagine. U prosjeku, svaka žena ima oko 450 mjesečnih krvarenja tijekom svog života, što je značajan period u životnom vijeku. Menstruacija dolazi u periodu od jedanaeste do četrnaeste godine života, a s njom se žene trebaju nositi do menopauze. Riječ je dakle o potpuno prirodnom procesu, no i dan danas to je tabu.

Povodom Svjetskog dana menstrualne higijene koji se obilježio 28. svibnja,  a kojeg je pokrenula njemačka neprofitna organizacija WASH United 2013. godine, ukazuje se na važnost razbijanja tabua i stigme oko menstruacije, a ujedno se podiže svijesti o problemu menstrualnog siromaštva koji je prisutan diljem svijeta.

Problem menstrualnog siromaštva pogotovo je izražen u Hrvatskoj, a Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz 2020. godine provela je istraživanje te je dokazano da čak 33% žena u Hrvatskoj prisilno štedi na ulošcima. Čak 10% nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka za redovitu izmjenu, a 36,4 % mora kupovati manje kvalitetne uloške, zbog njihove cijene.

Trenutno je aktualan pokret „V za Vaginu“ kako bi se destigmatizirao pojam menstruacije i podigla svijest o menstrualnom siromaštvu.

Tom prigodom porazgovarali smo s našom dr. Petrom Kejlom, koja nam je poklonila svoja razmišljanja na ovu temu.

Što mislite o aktualnom pokretu „V za vaginu“? Što on nosi i što može promijeniti?

Drago mi je vidjeti ovakvu inicijativu u Hrvatskoj. Kao i kod svih marginalnih tema u društvu, demistifikacija uvijek počinje izlaganjem i dijalogom.

Iako manje nego nekada, mitovi o menstruaciji su i dalje prisutni (ne treba prati kosu i kupati se ili imati spolni odnos tijekom menstruacije!),  a djevojke i dalje skrivaju uloške ili tampone kada idu na toalet.

Sigurna sam i da postoje muškarci koji svojim partnericama ne žele kupiti menstrualne potrepštine jer ih je sram i prodavači koji iste zamataju da se ne vidi što je žena kupila (prepoznajemo dobru namjeru, ali ona odaje stanje u društvu).

U 21. stoljeću više nema mjesta ovakvim trenutcima i nadam se da je „V za vaginu“ početak kraja ovim običajima.

Zašto menstruaciju i dalje zovemo „mengom, stvarima, tetkom, frendicom, ciklusom“?

Mislim da se neki nazivi koriste radi jednostavnosti naprosto zato što su kraći i lakši za izgovor, ali ima i nekih koji se koriste, jer se sam naziv menstruacija stigmatizira, pa se ponekad ne želi izgovoriti. Mislim da je to više slučaj kod mlađih osoba, ali možda se i varam.

Svakako mislim da bismo trebali koristiti nazive koji nam odgovaraju, ali ne iz razloga što neki izbjegavamo radi nelagode.

Kako pobijediti menstrualno siromaštvo?

U nekim zemljama su menstrualne potrepštine subvencionirane od strane države.

Također postoje opcije kod kojih su potrepštine dostupne besplatno u školama i fakultetima.

Koliko su danas žene osviještene oko posjeta ginekologu i redovitih pretraga?

To dosta ovisi o društvenom krugu. Nažalost, dosta žena ne obavlja ni redovite preventivne preglede. Razlozi tome su slojeviti i uključuju na prvom mjestu needuciranost o važnosti pregleda, slabiju dostupnost ginekološke skrbi i naravno, nelagodu radi intimne prirode pregleda koja zapravo ima korjen u slaboj edukaciji o pitanjima spolonosti i seksualnosti u našoj državi generalno.

Što savjetujete našim pratiteljicama na temu stigme koja se stvara oko famozne riječi „menstruacija“?

Nema tu nikakve stigme. Menstruacija je normalna pojava i samo tako ju treba tretirati i samo tako o njoj govoriti.

Ukoliko imate bilo kakvih problem, pitanja li nedoumica, ne sramite se pitati svojeg ginekologa. Moguće je da je nešto što vas jako muči zapravo vrlo lako rješivo.