Kako se nositi s glavoboljom – savjeti stručnjaka

Što je glavobolja i kako nastaje?

Glavobolja ili cefalalgija je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat. Glavobolje je jedan od najčešćih simptoma, a može obuhvaćati širok raspon bolesti – od bezazlenih stanja koja ne zahtijevaju nikakvo liječenje, do za život opasnih stanja. Bol se može javiti u bilo kojem dijelu glave, može biti unilateralna ili bilateralna, postupnog nastajanja ili iznenadne pojave, probadajućeg ili tupog karaktera, može trajati od nekoliko minuta do sat vremena, pa i do više dana.

Osnovna podjela glavobolja prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja (2018) je na primarne, sekundarne glavobolje. Primarne čine 90% ukupnih glavobolja i prvenstveno predstavljaju bolest mozga.

Najčešće primarne glavobolje su: migrena, tenzijska i glavobolja u nakupinama (Cluster glavobolja).

Sekundarne glavobolje su povezane s drugim medicinskim stanjem kao što su: bolest krvnih žila u mozgu, moždani udar, glaukom, ozljeda glave, povišen krvni tlak, idiopatska intrakranijska hipertenzija, infekcije središnjeg živčanog sustava (meningitis), infekcije sinusa, prekomjerno uzimanje lijekova, tumori i drugo.

Vrste glavobolja

Migrena

Migrena je po učestalosti treća bolest na svijetu. To je primarna fukcionalna, periodička, srednje jaka do jaka glavobolja koja je prisutna u 15 do 20% ženske populacije, dok je učestalost u muškaraca između 4 do 7%. Bolesnici s migrenskom glavoboljom pate od jake boli, najčešće lokalizirane s jedne strane glave, koja se pogoršava s fizičkom aktivnošću, često praćena mučninom, povraćanjem, foto i fonofobija (preosjetljivost na svjetlo i buku), može trajati satima i danima te značajno onesposobljuje bolesnika u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti i smanjuje kvalitetu života.

U nekim slučajevima migrenoznoj ataci mogu prethoditi upozoravajući simptomi poznati kao aura uključujući vidne simptome (svjetlucanje, ispadi u vidnom polju), motoričke i senzorne neurološke simptome (smetnje govora, trnjenje, slabost dijela tijela i ostalo).
S obzirom na to migrena predstavlja i veliki trošak društva. Ne samo u našoj zemlji  već i cijelom svijetu, svjesnost o postojanju i proširenosti migrena je niska te veliki broj bolesnika ostaje neprepoznat i neispravno liječen.

Današnji pristup liječenja migrena ima dva cilja prvi se odnosi na prekid akutnog napada, a drugi na dugoročno smanjenje ukupnog broja i intenziteta napada.

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja predstavlja difuznu bol koja se obično opisuje kao čvrsti obruč ili uska traka oko glave. Može zahvatiti područje čela, zatiljka i vrata. Najčešće je intenzitet boli blag do umjeren, no može biti i visok. Točan mehanizam koji uzrokuje tenzijsku glavobolju nije do kraja poznat. Smatra se da je uključeno nekoliko čimbenika, kao što su genetika i okoliš. Ponekad se razvija kao odgovor na stres.

Liječenje tenzijske glavobolje uključuje primjenu zdravih navika, učinkovitih dodatnih metoda liječenja te prema potrebi uzimanjem lijekova.

Cluster glavobolja

Cluster glavobolja javlja se u cikličkim periodima i predstavlja jednu od najintenzivnijih glavobolja. Epizoda glavobolje traje između 15 minuta i 3 sata. Često se javlja u slično doba tijekom sna i budi bolesnika, zahvaćajući područje oko oka s jedne strane glave. Učestali napadaji glavobolje u tipičnim „cluster“ periodima mogu trajati nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, nakon čega uslijedi remisija kada se glavobolje ne javljaju.  Cluster glavobolje pogađaju muškarce i žene u omjeru 3:1.

Zbog sličnosti s drugim vrstama glavobolje, kao što je migrena, cluster glavobolje mogu često dugo godina proći nezapaženo. To otežava život osobama koje pate od takvih glavobolja jer bolovi znatno utječu na kvalitetu njihova života. Dostupnim terapijskim metodama (inhalacija stopostotni kisik, terapija za migrenu) može se smanjiti učestalost i jačina glavobolja.

Uzroci glavobolja

Genetska predispozicija ima značajnu ulogu u  pojavnosti ove bolesti i to oko 40% ako jedan od roditelja boluje od migrene, te i do 75% ako oba roditelja imaju migrenu.

Sama molekularna osnova još u potpunosti nije razjašnjena, no razvojem znanstvenih metoda na ovom području dobiva se sve više saznanja o ovoj bolesti koja omogućavaju razvoj novih lijekova koji pokazuju dobre rezultate, čak i kod pacijenata s težim oblicima bolesti. Jedno od najvažnijih takvih saznanja je otpuštanje peptida povezanog s genom za kalcitonin (tzv. CGRP), koji je snažan upalni medijator te igra jednu od najznačajnijih uloga u modulaciji prijenosa signala za bol u mozgu. U brojnim istraživanjima dokazano je da povišena razina CGRP-a uzrokuje napadaje migrene, a i značajno su povišene u pacijenata s kroničnom migrenom.

Tenzijska glavobolja (iako uzrok nije poznat različite situacije mogu dovesti do glavobolje): stres, alkohol, umor, pušenje, razna upalna stanja (prehlada ili gripa, upala sinusa), kofein, dehidracija (nedovoljni unos vode), nedostatak sna, preskakanje obroka.

Dijagnostika i prepoznavanje glavobolje

Osnovni dijagnostički alat za prepoznavanje vrste glavobolje odnosno postavljanja dijagnoze migrene je iscrpna anamneza, klinički pregled, poštivanje kriterija međunarodne klasifikacije glavobolja te vođenje DNEVNIKA GLAVOBOLJA.

Koji su ključni simptomi koji pomažu u dijagnosticiranju: lokalizacija boli, trajanje boli, intenzitet boli (na skali 1-10), postoje li čimbenici („triggeri“) koji izazivaju glavobolju (hrana, kofein, događaji, stres), karakteristika boli (tupa, oštra, probadajuća, pulsirajuća) popratni simptomi (mučnina, povraćanje foto i fonofobija), upozoravajući simptomi koji prethode napadu migrene vidna, motorička ili osjetna aura.

Nakon uzimanja detaljnih anamnestičkih podataka neurolog će učiniti neurološki pregled, s ciljem utvrđivanja eventualnih odstupanja u neurološkom statusu koja bi mogla uputiti na sekundarni uzrok glavobolje.

U daljnjoj dijagnostici glavobolja planirat će se potrebna neuroradiološka obrada (CT mozga, MR mozga, MR angiografija krvnih žila glave) te ostale individualno indicirane pretrage. Uvidom u sve podatke, neurolog će objasniti bolesniku o kojem obliku glavobolje se radi te koji je daljnji plan liječenja i moguće prevencije glavobolja.

Prevencija glavobolja

Promjene u životnom stilu, zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kontrola stresa, izbjegavanje nutritivnih provocirajućih čimbenika (čokolada, sirevi, crno vino, orašasti plodovi, avokado…) može prorijediti pojavu glavobolje, kao i prestanak pušenja, pretjerana konzumacija kave, a korisne su i aerobne vježbe na svježem zraku.

Prevencije tenzijske glavobolje uz tehnike opuštanja, poput meditacije, mogu pomoći u smanjenju stresa. Održavanje ravnoteže između posla, osobnog života i pravilnog rasporeda spavanja može biti korisno u tom pogledu.

Tretmani i olakšavanje glavobolja

Adekvatno liječenje te prevencija rizičnih faktora ima najvažniju ulogu u očuvanje kvalitete života oboljelih. U prevenciju spadaju mjere kao što su: uredan san, redovita fizička aktivnost i izbjegavanje provokacijskih čimbenika u koje najčešće spadaju jaki okusi, kava te čokolada.

Zabrinjavajuća činjenica je da čak manje od 50% pacijenata ima postavljenu dijagnozu bolesti migrene, a da tek jedna trećina ima adekvatnu terapiju. Liječenje se sastoji do farmakološkog i nefarmakološkog liječenja.

Farmakološko liječenje može se podijeliti u dvije skupine: akutno i preventivno.  U akutnom liječenju cilj je zaustaviti trenutnu epizodu migrenoznih tegoba, dok je u preventivnom liječenu cilj smanjiti broj epizoda i jačinu tegoba. Za akutno liječenje koriste se analgetici, ali i lijekovi specifični za migrenoznu glavobolju koju čini grupa lijekova triptana.

Preventivnu terapiju čine lijekovi raznih skupina (antiaritmici, antiepileptici te antidepresivi) koji su se pokazali učinkoviti u smanjenju broja i težine migrenoznih glavobolja.

U novije vrijeme imamo i novu grupu lijekova koju čine monoklonska protutijela koja su se pokazala iznimno učinkovita u liječenju akutne i kronične migrene.

Postoje i druge mogućnosti liječenja u koje spada tretman botulinum toksinom, magnetska stimulacija i akupunktura te autogeni trening, biofeedbacka, masaža, aromaterapija.

Život s glavoboljom – noćna mora ili?

Glavobolje su povezane sa značajnim smanjenjem kvalitete života. Imaju utjecaj na fizičko i psihičko stanje te posljedično imaju veliki utjecaj na radni, socijalni i obiteljski život oboljele osobe.

Svjetska zdravstvena organizacija klasificira „dan s epizodom migrene“ jednako teškim kao onesposobljenost kod osoba koji imaju oduzetost sva četiri ekstremiteta, odnosno kvadriparezu.

Prema dobi migrena najčešće zahvaća radno aktivnu populaciju što osim zdravstvenog ima i veliki ekonomski utjecaj uzevši u obzirom da više od 50 % bolesnika treba mirovanje, a u tri četvrtine uzrokuje odsutnost s radnog mjesta.

Veliki broj oboljelih od migrene često izbjegavaju planiranje radnih aktivnost zbog straha od mogućih tegoba, što ima značajan utjecaj na  kvalitetu života.

Obzirom da se “tihi” simptomi javljanju ranije od same pojave glavobolje, bolesnici često nailaze na nerazumijevanje okoline za tegobe koje osjećaju, što često ima za posljedicu niz disfunkcionalnih socijalnih odnosa.

Zbog straha od  pojave glavobolje, pacijenti izbjegavaju radne aktivnosti što često ima za posljedicu kroničnu frustraciju i nezadovoljstvo.

Kada je potrebno potražiti pomoć?

U slučaju dugotrajnih, ponavljajućih glavobolja, koje pacijent ne uspijeva kupirati uz pomoć analgetika koje mu je indicirao liječnik obiteljske medicine, a koje smanjuju kvalitetu života pojedinca, svakako se treba obratiti specijalisti neurologu, kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza i tip glavobolje (migrenozna, tenzijska i/ili neka druga), kako bi se učinila potrebna dijagnostička obrada, te uvela pravovaljana terapija.

Specijalist za glavobolju, odnosno neurolog, će učiniti standardni neurološki pregled kojim će isključiti ili verificirati postojanje neurološkog deficita, učiniti potrebnu dijagnostičku obradu te predložiti plan liječenja.

Savjeti za sve koji se bore s glavoboljama

Jednostavno je – voditi dnevnik glavobolja, izbjegavati  provocirajuće čimbenika, na vrijeme započeti pravovaljano liječenje kako bi se migrena i/ili drugi oblik glavobolje stavili pod kontrolu, te se na taj način omogućio što kvalitetniji život svakom pojedincu.

Za dodatna pitanja obratite nam se s povjerenjem na broj telefona: +385 1 5005 970 ili na mail: info@sinteza.hr. Za direktno rezerviranje termina za neurološki pregled kliknite na link.