Histeroskopija – moderan pristup dijagnostike i liječenja stanja u maternici

Žensko tijelo doista je fascinantno! Pogotovo njegov reproduktivni sustav koji se svaki mjesec priprema za prihvaćanje novog ljudskog bića, a kada se to zaista dogodi, udomljava ga, hrani i čuva do porođaja. Unatoč njezinoj nevjerojatnoj funkcionalnosti, ponekad se mogu pojaviti stanja kao što su polipi, miomi, priraslice ili nepravilan razvoj unutar maternice, koja zahtijevaju dodatnu pozornost, dijagnostiku ili liječenje.

U takvim je slučajevima, histeroskopija, minimalno invazivna dijagnostička i/ili terapijska metoda postala suvremeni način pristupa sa mnogostrukim dobrobitima.

Ukoliko vam je vaš ginekolog ili drugi medicinski djelatnik spomenuo histeroskopiju kao mogućnost ili ste za nju čuli s neke druge strane, zasigurno ste u potrazi za informacijama vezanim uz taj zahvat (čak i kad liječnik izvrsno obavi zadatak informiranja, većina ljudi pretražuje preko Googla detalje nakon razgovora i to je uobičajeno). Zato ću ovom tekstu pokušati približiti i objasniti histeroskopiju tj. definicije, tipove, razloge za izvođenje, prednosti i nedostatke, kao i tijek postupka.

Pa krenimo od osnova…

Što je histeroskopija?

Jednostavan medicinski postupak koji omogućava liječniku vizualizaciju unutrašnjosti maternice uz pomoć tanke cijevi sa svjetlom i kamerom, naziva se histeroskopija.

Uz pomoć histeroskopa može se vidjeti i pregledati unutrašnjost rodnice, vrata maternice i unutrašnjost tijela maternice. Kamera daje sliku u realnom vremenu koju liječnik gleda na ekranu.

Razlog za histeroskopiju može biti dijagnostika tj. otkrivanje uzroka nekih simptoma, kao što su to abnormalna krvarenja, bol u trbuhu te neplodnost ili se može koristiti za liječenje određenih stanja, npr. polipa tijela maternice (ne i vrata maternice – za njih se koristi drugačiji, puno jednostavniji postupak), uklanjanje mioma iz unutrašnjosti maternice (ne i onih koji su većim dijelom smješteni u zidu maternice ili prema trbušnoj šupljini) ili rekonstrukcije šupljine maternice (na primjer kod prirođenih razvojnih mana ili pak kod priraslica nakon prethodnog zahvata u maternici).

Što je histeroskop?

Histeroskop je fiberoptički teleskop (kamera sa svjetlom na dugačkom štapu) koji se uvodi kroz rodnicu u maternicu. Prenosi sliku na ekran koji gleda ginekolog te se tako prikazuje unutrašnjost maternice. Uređaji su širine od 3 mm do 8 mm i koriste se ovisno o razlogu zbog kojeg se izvodi zahvat te planiranom liječenju. Tijekom zahvata moguće je snimiti video i/ili fotografije.

U Europi su najčešće dvije vrste uređaja različite debljine. Ovisno o stanju koje očekuje, liječnik će vam predložiti jednu ili drugu vrstu zahvata. Nazivi koji se koriste često su zbunjujući, pa ću probati pojasniti o čemu je riječ.

Dijagnostička histeroskopija koristi uređaj koji se često naziva i Bettochi histeroskop. Histeroskop promjera 4 mm uvodi se u maternicu uz pomoć mlaza tekućine. Širenje vrata maternice nije potrebno te se zato uobičajeno izvodi bez opće anestezije. Najčešći razlozi su nepravilna krvarenja, dijagnostika neplodnosti, krvarenje u postmenopauzi te pregledi unutrašnjosti maternice zbog postavljanja točne dijagnoze. Ukoliko je potrebno, kroz cijev histeroskopa je moguće uvesti malene instrumente poput hvataljke, igle i škarica te na taj način uzeti uzorke za dijagnostiku ili ukloniti malene tvorbe.

Druga vrsta uređaja je operacijski (terapijski) histeroskop– uređaj koji se naziva i resektoskop. Histeroskop promjera 8 mm se uz širenje vrata maternice (malenim posebno dizajniranim metalnim instrumentima-dilatatori) uvodi u šupljinu maternice. Zbog opisanog širenja (dilatacije) vrata maternice, uobičajeno se izvodi u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Tom metodom se najčešće rješavaju uočene abnormalnosti poput polipa, mioma ili nepravilnosti tijela maternice.

Sada kada smo objasnili što je histeroskopija i kakvi histeroskopi postoje, vrijeme je da vidimo kome najčešće takvu vrstu zahvata preporučamo. Najčešći razlozi su: nenormalna ili neregularna krvarenja iz maternice, u sklopu dijagnostike neplodnosti, u sklopu dijagnostike opetovanih pobačaja, kod sumnje na abnormalnost tijela maternice, kod krvarenja u postmenopauzi, kod zaostalog unutarmaterničnog uloška (spirale koju nije moguće izvaditi jer se više ne vidi končić, ukoliko je zauzela poprečan položaj u maternici ili djelomično urasla u tkivo). U svim tim slučajevima uz pomoć histeroskopa vidimo unutrašnjost maternice i jasno prikazujemo problem, kako bismo što bolje mogli isplanirati daljnje liječenje.

Što se tiče izvođenja zahvata, histeroskopom se najčešće izvodi uklanjanje polipa iz tijela maternice, korekcija septuma, uzimanje uzoraka (biopsija) sluznice maternice, uklanjanje mioma tj. miomektomija, ukoliko se miomi nalaze unutar šupljine maternice većim dijelom, razdvajanje priraslica unutar maternice (Ashermanov sindrom), uklanjanje zaostale spirale.

Postoji li alternativa histeroskopiji?

Ultrazvuk visoke rezolucije koji je dio rutinskog ginekološkog pregleda u 21. stoljeću omogućava nam izvrstan prikaz tijela maternice i njezine sluznice.

Također je moguće u maternicu ubrizgati tekući ultrazvučni kontrast, kako bi se prikazala njezina unutrašnjost i eventualne nepravilnosti, poput polipa te prohodnost jajovoda – takva pretraga se zove sonohisterosalpingografija.

Iako je ultrazvučni pregled vrlo korisna tehnika, ponekad nije moguće njime prikazati detaljno abnormalnosti unutrašnjosti tijela maternice – u tim slučajevima se preporuča histeroskopija.

Ljudi osjećaju strah i nelagodu prije većine medicinskih postupaka i to je potpuno normalna pojava, ni obično vađenje krvi nije ugodan postupak jer narušava „integritet“ tijela ubodom, pa je jasno da operativni zahvat bilo koje, pa čak i najmanje invazivne vrste kao što je to histeroskopija, izaziva anksioznost. Zapravo se u većini slučajeva bojimo nepoznatog i zato je važno točno znati što će se na zahvatu događati, kako bismo se što ugodnije i sigurnije osjećali.

Što se događa prije histeroskopije?

Prije svake operacije liječnik će vas pregledati i detaljno ispitati o prethodnim bolestima i operacijama, alergijama i terapiji koju uzimate. Tu je jako važno iskreno odgovarati na pitanja kako bi se izbjegle komplikacije. Prije histeroskopije vjerojatno će isti liječnik učiniti ginekološki pregled i UZV te po potrebi Papa test i cervikalne briseve. Budući da se histeroskopija ne smije provoditi ako je prisutna trudnoća ili upala u zdjelici, bit će potrebno isključiti ta stanja. Ukoliko se zahvat izvodi u anesteziji, vjerojatno ćete razgovarati i s anesteziologom te učiniti dodatni set pretraga koje su važne za izvođenje anestezije.

U ovom periodu jako je važno da iskreno razgovarate sa svojim liječnikom i bez ustručavanja postavite sva pitanja koja vas muče. Ljudi često za vrijeme razgovora s liječnikom zaborave stvari koje su htjeli pitati, pa Vam zato savjetujem da sva pitanja i nedoumice zapišete, kako ne biste zaboravili postaviti pitanje u ključnom trenutku.

Kako zapravo izgleda zahvat histeroskopije?

Nakon pregleda i razgovora dogovorit ćete s liječnikom termin zahvata. Najčešće se izvodi u danima neposredno nakon mjesečnice (ukoliko niste u menopauzi), jer je tada sluznica unutar maternice tanka, pa se sve potencijalne nepravilnosti bolje vide. Također je vjerojatnost trudnoće u tom periodu najmanja.

Na dan zahvata trebate doći natašte (to znači da 6 sati prije zahvata ništa ne jedete i ne pijete, uključujući kavu, žvakaće gume i lizalice) jer pun želudac može izazvati komplikacije prilikom anestezije. Zahvat se izvodi u ordinaciji ili operacijskoj sali, u položaju vrlo sličnom onome kod ginekološkog pregleda. Nakon pripreme i dezinfekcije rodnice (to je zapravo osjećaj mokre i hladne tekućine) liječnik će pristupiti zahvatu. Ukoliko se izvodi u anesteziji, u ovom trenutku ćete zaspati. Uz pomoć mlaza tekućine, liječnik uvodi histeroskop u maternicu i obavlja zahvat. Cijela procedura traje oko 20 minuta. Ukoliko niste bili u općoj anesteziji ili sedaciji, moći ćete odmah ići kući nakon zahvata. U protivnome ostajete na promatranju nekoliko sati, dok ne prođe učinak anestezije te potom, uglavnom isti dan, odlazite doma.

Oporavak nakon zahvata histeroskopije – što očekivati nakon zahvata?

U većini slučajeva histeroskopija je brza i jednostavna metoda koja prolazi bez komplikacija. Ukoliko nije korištena opća anestezija, moguće je odmah se vratiti uobičajenim dnevnim aktivnostima. U slučaju opće anestezije, potrebno je pričekati nekoliko sati te taj dan ne upravljati vozilima i biti u pratnji odrasle osobe.

Krvarenje nalik menstrualnom može trajati 7-14 dana. Također je moguće da ćete osjećati grčeve, poput menstrualnih kroz nekoliko dana. Slobodno koristite lijekove protiv bolova poput Ibuprofena ili Paracetamola.

Vaginalni penetrativni spolni odnos se ne preporuča za vrijeme trajanja krvarenja zbog sprječavanja potencijalne infekcije (vrat maternice je otvoreniji nego uobičajeno, pa je prijenos bakterija olakšan). Također se ne preporuča korištenje tampona ili menstrualne čašice za vrijeme trajanja krvarenja nakon zahvata.

Ako se budete dobro osjećali, nema razloga ograničavati bilo kakve aktivnosti, poput umjerene tjelovježbe i šetnje, ukoliko vam liječnik nije drugačije preporučio.

Dok traje vaginalno krvarenje ne preporuča se vaginalni penetrativni spolni odnos, kao niti korištenje tampona ili menstrualnih čašica zbog povećanog rizika od infekcije (budući da je vrat maternice otvoreniji nego što je to uobičajeno). Za sve naredne menstruacije možete koristiti tampone i čašice ukoliko to želite.

Koje su moguće komplikacije i kada se javiti liječniku?

Histeroskopija je najčešće sigurna i jednostavna procedura bez velikih rizika. Unatoč tome, kao i kod svakog kirurškog postupka, može doći do komplikacija. Komplikacije su nešto učestalije ukoliko je riječ o operativnoj, a ne dijagnostičkoj histeroskopiji.

Najčešće komplikacije su perforacija (bušenje) maternice (0,12%), komplikacije vezane uz prekomjerno doziranje tekućine koja se koristi za širenje maternice (0,06%), krvarenje (0,03%), ozljede mjehura ili crijeva (0,02%) te infekcija (0,01%).

Ukoliko po dolasku kući primjetite obilno vaginalno krvarenje, bolove u trbuhu koji ne prestaju, uz uzimanje uobičajenih lijekova protiv bolova, visoku temperaturu, mučninu i povraćanje ili pak smanjenu količinu mokraće, neodložno se javite svom liječniku ili u hitnu ambulantu.

Kada ću znati rezultate i kada treba doći na kontrolu?

Ukoliko je riječ samo o dijagnostičkom postupku, liječnik koji je obavio zahvat će vam isti dan reći kakav je bio nalaz unutar maternice i kako je zahvat protekao. Ukoliko su uzimani uzorci tkiva ili uklanjane tkivne tvorbe, potrebno je nekoliko dana da analiza bude gotova.

I konačno, kao i kod svakog medicinskog postupka, najvažnije je međusobno povjerenje liječnika i pacijenta te dobra informiranost o mogućnostima liječenja te ishodima koji se iščekuju.

Nadam se da sam uspjela malo približiti pojmove, koji nama liječnicima izgledaju potpuno prirodno i svakodnevno, a ostatku svijeta se čine poput stranog pisma.

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas i pokušat ću Vam dati odgovore na sva Vaša pitanja.