Saznajte više o anomaliji uha i što činiti kada se beba rodi „bez uha“

Anomalija uha kod novorođenčeta najčešće zahvaća

ušku koja je slabije ili potpuno nerazvijena – mikrotija (microtia) i
zvukovod koji je neprohodan ili nepostojeći (atrezija zvukovoda).

Prirođena anomalija vanjskog uha ne zahvaća nužno ostale strukture pužnice, slušnog živca i slušnih centara u mozgu koji su normalno razvijeni. Zadaća je liječnika da ustanovi da li se radi o anomaliji izoliranoj samo na uho ili o mnogostrukim anomalijama i drugih organa u tijelu.

Razvoj sluha kod beba ovisi od prvih dana života o zvučnoj stimulaciji koja aktivira slušne centre u mozgu. Ako mozak zbog anomalije uha nije dovoljno zvučno stimuliran u prvim mjesecima i godinama života nastaju trajne posljedice za razvog sluha i govora. Skrining (screening) sluha novorođenčadi u rodilištu i/ili audiološkom centru utvrditi će stanje sluha i slušnog živca kod bebe.

Obostrana prirođena anomalija uha

Ako je beba rođena s obostranom anomalijom vanjskog i/ili srednjeg uha zvučni signali će se nedovoljno prenositi do centara u mozgu. U tom slučaju potrebno je što prije primijeniti slušni aparat za koštanu vodljivost koji se trakom pridržava na glavi bebe – soft band bone anchored hearing aid. To je prvi i najvažniji korak kako bi se slušni centri u mozgu mogli normalno razvijati i time omogućiti normalan razvoj govora.

Kasnije, nakon 3-5. godine djeteta, odlučiti će se o daljnjim koracima u liječenju – operaciji, vrsti slušnog pomagala i estetskoj rekonstrukciji uške.

Jednostrana prirođena anomalija uha

Jednostana prirođena anomalija vanjskog i/ili srednjeg uha ne zahtijeva nužno primjenu slušnog aparata u najranijoj dobi bebe jer je normalan sluh na drugom uhu dovoljan za normalan razvoj sluha i govora. U ovom slučaju ćemo o daljnjem liječenju odlučiti kada dijete naraste, otprilike nakon 5. godine života.

Koje su mogućnosti liječenja anomalije uha nakon 5. godine života?

Estetska operacija uške
Operacija zvukovoda i srednjeg uha u svrhu poboljšanja sluha
Postavljanje ugradbenih slušnih aparata

Izbor načina liječenja i vremenski slijed predlaže otorinolaringolog u suradni s roditeljima, a na temelju detaljne dijagnostike uključujući kompjuteriziranu tomografiju uha.